Trenutna pozicija: Naslovnica>Scena>Kultura
POZNATI SF PISAC
Powers: Moja knjiga nije slična Piratima s Kariba
Hrvatskim ljubiteljima SF-a vjerojatno je najpoznatiji kao autor romana „Na čudnijim plimama“, a Disney je otkupio prava na film
slika vijesti

Photo Zvonimira Ivanišević/ Zagrebancija
Članak

Autor: Tvrtko Ivanišević
Objavljeno: 29.04.2012. 15:10h

Kao jedan od počasnih gostiju na zagrebačku SF konvenciju Kontakt, koja spaja ovogodišnji 34. SFeraKon, najstariju i najveću konvenciju znanstvene fantastike u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, te 34. Eurocon, europsku konvenciju znanstvene fantastike, pozvan je i renomirani američki pisac Tim Powers.

Hrvatskim ljubiteljima SF-a vjerojatno je najpoznatiji kao autor romana „Na čudnijim plimama, koji je poslužio kao predložak za četvrti nastavak filmskog serijala Pirati s Kariba. Njegov roman „Anubisova vrata“ spominje se kao jedna od prvih knjiga steampunka, vrlo popularnog podžanra SF-a. 

Hrvatskoj publici poznati ste još od '80-tih godina prošlog stoljeća kad je prvi put objavljen roman „Anubisova vrata“. No, u međuvremenu u Hrvatskoj su objavljena samo još dva Vaša romana, „Na čudnijim plimama“ i „Kad tamno istekne“, koji su također napisani u počecima Vaše karijere. Mislite li da je na taj način dobro predstavljeno Vaše stvaralaštvo?

-.-Zvonimira Ivanišević/ Zagrebancija-.-
Photo Zvonimira Ivanišević/ Zagrebancija  

Mogli bismo reći da jest. Prošlo jest puno vremena, „Na čudnijim plimama“ je najnoviji, a on je prvi put izašao 1987. što je, ako se ne varam, bilo prije 25 godina, no ja i dalje radim na sličan način. I dalje iščitavam stvarnu povijest tražeći čudne, enigmatske, neobjašnjene detalje i kad skupim par takvih detalja pokušam ih povezati i naći neki nadnaravni razlog za njih. Tako da ta djela i dalje dobro predstavljaju moj rad.

Disney je otkupio prava na Vaš roman „Na čudnijim plimama“ i iskoristio ga kao predložak za četvrti nastavak filmskog serijala Pirati s Kariba. Mogu li čitatelji očekivati slične stvari od filma i knjige?

Pa mogu očekivati gusare, brodove, oceane i voodoo. Zapleti u biti uopće nisu slični, no možemo reći da je to još uvijek ista vrsta priče, ali nikako nije ista priča. Mislim da je Disney želio Izvor mladosti, Crnobradog i naravno naslov i gusare. Ja protiv toga nemam ništa jer nisu ni mogli napraviti film sličan mojoj knjizi. Njihov film je četvrti u serijalu i već su imali gotove likove, zaplete i sve ostalo. Meni je drago da su kupili prava na knjigu jer se ona opet našla u tisku i reklamira se kao knjiga koja je poslužila kao predložak za film. Nisu se baš puno njome služili, ali bar je naslov isti, i što ćete više?

Vaš roman je ipak puno mračniji od Disneyevog filma. Mislite li da možda ipak nije primjeren za istu, vrlo vjerojatno značajno mlađu publiku koja će gledati film?

 To je dobro pitanje. I mislim da imate pravo, većina gledatelja filma će, ako gledamo statistički, biti značajno mlađa nego što bi to bili idealni čitatelji knjige. U knjizi možda i postoji jedna morbidna crta koja baš i nije idealna za recimo dvanaestogodišnjake, ali da, knjiga se tiska s koricama na kojima su naglašene reference na film, no to stvarno nije moja krivica. 

Kad smo već spomenuli slične teme, u Vašim i u djelima još jednog gosta konvencije, Charlesa Strossa, pojavljuju se neke zajedničke teme. Jeste li to primijetili i što mislite o tome?

Nekad se stvarno zamislite o takvim stvarima. To se zapravo stalno događa, o čemu god da pišete, ako malo bolje pogledate, naići ćete na nekoga tko u istom trenutku obrađuje baš tu tematiku. Kad sam napisao knjigu u kojoj se pojavljivao Bugsy Siegel, američki gangster u Las Vegasu, mislio sam da sam našao temu koja nije bila jako poznata, ali ispalo je da postoje i dva filma i nekoliko knjiga o njemu i to sve u to isto vrijeme. Pomislio sam, je li mi netko sakrio mikrofone u stan? Pripisujem to duhu vremena, općoj kulturi, iz istih razloga zbog kojih sam ja primijetio neke stvari i drugi ljudi su ih primijetili. I da, i Charlie Stross  i ja smo obojica pomislili gledajući Drugi svjetski rat, špijunažu, britanske i sovjetske tajne službe da bi se s tim stvarima moglo dobro zabaviti. I zabavili smo se, neovisno jedan od drugog.

Naravno moramo spomenuti i steampunk. Taj podžanr postaje sve popularniji, toliko da se čini kao da svaki drugi film koji se pojavi u kinima ima elemente steampunka. Što mislite o tome?

-.-Zvonimira Ivanišević/ Zagrebancija-.-
Photo Zvonimira Ivanišević/ Zagrebancija  

Smatram to fascinantnim. Dvojica prijatelja s koledža i ja pisali smo u osamdesetima knjige smještene u viktorijansko doba, fantasy i SF, i srećom je jedan od njih, K.W.Jeter, napisao pismo časopisu „Locus“ objasnivši da se ono što nas trojica radimo može nazvati steampunk. Trebao je probati zaštiti taj naziv (smijeh). Zbog toga što je napisao to pismo sad svi koji se bave takvim temama misle da je tu sve počelo. I steampunk se stvarno širi, bili smo na konvencijama posvećenim isključivo steampunku. Nisam baš pratio nova kretanja u tom žanru, ali uglavnom vidim što se događa preko naslovnica i često pomislim kako zabavno izgledaju svi ti cepelini i  roboti koji nalikuju na tehnologiju iz devetnaestog stoljeća. I sve dok ljudi pokazuju na recimo „Anubisova vrata“ i kažu da predstavlja ranu verziju onoga što danas vidimo, ja se u potpunosti slažem.

Na kraju naravno pitanje o Zagrebu. Kako vam se sviđa grad?

Nismo dugo ovdje, ali smo moja žena i ja dosta šetali po gradu, naročito starijem dijelu i mislim da je fascinantan, prekrasan. Volio bih se vratiti  kasnije, bez obveza, kako bih mogao bolje upoznati Zagreb, jer smo od naših vodiča čuli toliko zanimljivih stvari i mislim da bi se doista isplatilo pobliže ga upoznati. Stvarno je lijep, a i hrana je super.

Vezani članci:
FACEBOOK KOMENTARI
ključne riječi Tim Powers, na čudnijim plimama, sferakon, eurocon, kontakt, sf
Imate zanimljivu priču, fotografiju, video? Tišti Vas neki problem ili mislite da bi bilo nešto zanimljivo za objaviti? Ispunite formular za kontakt, ostavite podatke i naši novinari kontaktirat će Vas u najbržem roku...