
Autor: Stjepan Marković
Priča gotovo zvuči nevjerojatno, Grad Zagreb sklopio je ugovor kojim je zamijenio zemljište od 5029 kvadrata na Trnju (križanje Slavonske i Trnjanske) za zemljište od 3476 metara kvadratnih na Peščenici. Da apsurd bude gori, nakon utvrđivanja međusobnih potraživanja Grad je još morao nadoplatiti 68.320,30 kuna.
Zamijenili zemljište na kojem nisu mogli graditi
Tvrtka Bram Grad zamijenila je zemljište na Peščenici jer ondje nije mogla graditi. Na tom zemljištu je htjela graditi stambenu zgradu, no pobunili su se građani koji nisu dopustili uništavanje parka. Kako bi doskočili ovom problemu oni su odlučili zamijenit zemljište s Gradom.Jedna od najboljih parcela u gradu
Zamjene zemljišta u kojima je Grad davao vrednija za ona manje vrijedna nisu bile rijetkost. Jedna od tih zamjena je upravo ova u kojoj je Grad dao zemljište na Trnju, a ovih je dana dobila epilog. Priča počinje 29. ožujka 2006. godine kada Gradsko poglavarstvo donosi zaključak o iskazivanju interesa za realizaciju zamjene zemljišta. Ovim zaključkom dogovara se zamjena 13 parcela na Trnju čiji je vlasnik Grad Zagreb ukupne površine 5029 metar kvadratnih. Ove parcele nalaze se u II. građevinskoj zoni.
![]() |
Na zamjenjenoj parceli Bramgrad gradi poslovno-stambeni kompleks Photo Zvonimira Ivanišević/ Zagrebancija |
Grad dao 3190 kvadrata zemljišta više
Zaključkom je definirana vrijednost zemljište te je navedeno kako je prema kriterijima Porezne uprave, kao i kriterijima za određivanje iznosa komunalnog doprinosa, zemljište u II. zoni 1,89 puta vrjednije od zemljišta u IV. zoni. Prema tome modelu je izračunato kako je ovom zamjenom Grad Zagreb dao 3190 metara kvadratnih više zemljišta u II. zoni. Nadalje se navodi kako će se izračunati koliko će tvrtka Bramgrad morati nadoplatiti za razliku u kvadraturi.
Razlika koju je Bramgrad trebao nadoplatiti je 7.496.012,70 kuna. No, taj iznos nikada nije uplaćen. Kako bi se izbjeglo plaćanje, osmišljeno je priznavanje troškova preseljenja te tvrtke s parcele na Peščenici. Zanimljivo, troškovi preseljenja procijenjeni su na malo već iznos od onoga koliko je trebala iznositi odšteta. Tako je sudski vještak troškove preseljenja procijenio na 7.564.333 kuna. Zaključak kojim se priznaju troškovi seljenja objavljen je 29. lipnja, pet mjeseci nakon što je objavljen zaključak o zamjeni zemljišta. Na ovaj način izbjegnuto je povezivanje ova dva zaključka.
Vlasnik Bramgrada osuđen zbog šljunčarenja
Vlasnik tvrtke Bramgrad već je imao problema sa zakonom. Uz njegov ime veže se jedan pomalo bizaran sudski proces. Riječ je o nezakonitom vađenju šljunka u njihovoj bazi u Stenjevcu. Nevjerojatna je stvar da ih je Prekršajni sud osudio zbog toga dok ih je za taj isti slučaj Općinski kazneni sud oslobodio. Sutkinja kaznenog suda je navela kako je točno da je šljunak nezakonito vađen no da Bramgrad od toga nije imao imovinske koristi. Također je zanimljivo da im je Prekršajni sud odredio kaznu od 15.000 kuna za direktora Branka Mihaljević, odnosno 2500 kuna za tvrtku. Iako su za taj prekršaj predviđene kazne od minimalno 40.000 pa do maksimalnih 250.000 kuna, sudac je kaznu bitno blažu od maksimuma obrazložio tvrdnjom da će i takva sankcija postići svrhu kažnjavanja. Mihaljević je na sudu tvrdio kako nisu vadili šljunak već da je rupa promjera 50 puta 21 metar, dubine pet metara nastala prilikom sanacije parcele.Sklopljen predugovor o financiranju izgradnje prometnica
U odgovoru na naš upit o razlozima ne traženja priznavanja troškova preseljenja Zrinjevca u Gradskoj upravi su naveli kako tih troškova nije ni bilo. U odgovovru na naše pitanje stoji: "Grad Zagreb nije imao nikakvih troškova koji se odnose na preseljenje komunalne baze na novu lokaciju, već je podružnici Zrinjevac temeljem Ugovra o zakupu neizgrađenog građevinskog zemljišta dodijelio u zakup dio zemljišta oznake z.k.č. b.r 4985 k.o.o Trnje, te je time osigurana lokacija za nesmetano funkcioniranje komunalne baze."
No, u ovom odgovoru iz Gradske uprave nisu odgovorili na ono ključno pitanje, odnosno zašto nije traženo priznavanje troškova selidbe komunalne baze jer troškova je sigurno bilo. Očito da je trošak seljenja nije u ugovor o zamjeni zemljišta stavljen kako bi se pokrili stvarni troškovi, već da bi se preko njega riješio problem razlike u cijeni zemljišta.
Iako je prvotnim zaključkom bilo definirano kako će Grad i Bramgrad sklopiti ugovor u roku od godinu dana i time urediti međusobne odnose i potraživanja, do toga nije došlo, već su se stalno donosili aneksi ugovora kojim se taj rok produživao.
Grad nadolplatio 68.320,30 kuna da zamjeni veće za manje zemljište
U međuvremenu je Bramgrad počeo izgradnju stambenog kompleksa na tim parcelama te s Gradom sklopio ugovore o predfinanciranju izgradnje prometnica i drugih komunalnih sadržaja na tom kompleksu.
Odnosi između Grada i Bramgrada konačno su regulirani 17. siječnja ove godine kada je donesen novi zaključak. Ovim zaključkom uređuju se međusobna potraživanja čime bi priča oko zamjene zemljišta trebala dobiti svoj epilog. U njemu je zaključeno da je nakon konačnog obračuna međusobnih potraživanja Grad ostao Bramgradu dužan 68.320,30 kuna.
Oglasi













