Autor: Tamara Marković, FOTO: Jabuka TV 7/2/2016 13:38
Prije 3 godine Hrvatska je postala 28. članica Europske Unije. Ulazak u Uniju omogućio je pristup novim znanjima, tehnologijama i fondovima. Što se događalo u posljednje 3 godine i kako se Hrvatska snašla u novoj ulozi, predstavljeno je u Hrvatskoj gospodarskoj komori. A kao jedan od najugroženijih segmenata našeg gospodarstva istaknuta je poljoprivreda.
– Kako je riječ o zajedničkom tržištu, osim mogućnosti plasmana naših proizvoda na europska tržišta, također je došlo do jako velikih mogućnosti plasmana europskih proizvoda na hrvatsko tržište, što se posebno očituje u sektoru poljoprivrede i prerađivačko – prehrambene industrije gdje Hrvatska iz godine u godinu bilježi sve veći jaz, odnosno sve negativniju trgovinsku bilancu s europskim zemljama – naveo je Saša Bukovac, pomoćnik direktora Sektora za meðunarodne poslove HGK.
Osim poljoprivrede, napretka nema ni u graditeljstvu. No pozitivni primjeri su poboljšano stanje zaštite potrošača, niže cijene roaminga, digitalizacija i rast turizma.
– Ta pojačana ponuda i ulazak u Europsku uniju izazvali su povećanje svih pokazatelja u turizmu tako da je od 2012. do 2015. godine došlo do porasta dolazaka turista za 22%, noćenja za 15%, a prihodi od turizma u 2015. su iznosili 7,9 milijardi eura – istaknuo je Bukovac.
Vruća tema posljednjih dana je i izlazak Velike Britanije iz Europske Unije, no na sreću, BREXIT neće dovesti do ekonomskog kolapsa.
– Ono što je sigurno je da će se apokaliptična predviđanja vrlo teško dogoditi. Neće se dogoditi neki kolaps EUnije ili britanskog gospodarstva, to je vrlo teško za povjerovati s obzirom da je u interesu obje strane da ova situacija ne proizvede štetne učinke za gospodarstvo – naveo je Marko Babić, pomoćnik direktora Sektora za meðunarodne poslove HGK.
Zabrinjavajuć je i podatak kako Hrvatska zaostaje u iskoristivosti 11 milijardi eura predviđenih iz EU fondova. Kao glavni uzroci navedene su državne institucije, ali i nedovoljna educiranost samih poduzetnika o projektima. Neiskorišteni novac tako ode u druge države, a plaćen je iz džepova hrvatskih graðana.
